Ekološke inovacije i samogrejna ekološka kuća

Sadržaj

Vi ste posetilac broj:



Free counter and web stats
od 03. oktobra 2005.

Datum i vreme


centralno evropsko vreme - CET
(GMT +01h)


webMaster
za rezolucije 1024x768 i više

______________

Copyright © 2005-2014.
Veljko Milković

Sva prava zadržana.



Copyright © VEMIRC 2009-2014.
Istraživačko-razvojni centar
Veljko Milković
Sva prava zadržana.

ANTIGRAVITACIONI MOTOR
Kolica sa klatnom - Vozila na unutrašnji i inercijalni pogon

 

 

Kada jedna nova ideja dospe u nauku, to je kao kad kamen padne u žabokrečinu.
Pogubnoj tišini, koja prigušuje svako novo otkriće, ne možeš se nikakvim oružjem
suprotstaviti. - Šarl Riše, francuski nobelovac

Oružje neverice je opasno - jer nije mali broj naučnika koji su prenaglašenim skepticizmom diskreditovali sebe naglim osudama ili nedostatkom imaginacije.

 

 

Vrlo je čudno, ali se tako desilo da isti pronalazak ispunjava dva čovekova drevna sna. Jedan o mašini koja večito radi, i drugi o letilici koja se bez ikakvog ograničenja kreće po želji onoga koji se na njoj nalazi. Tu se, naravno, ne misli na avione i rakete koje su danas poznate, vec na leteću mašinu oslobođenu potrebe za gorivom. Vozilo koje bi koristilo ovakav motor moglo bi da se kreće po zemlji, da slobodno leti iznad zemlje, ili da se kreće bilo gde u Vasioni, bez potrebe za bilo kakvim pogonskim gorivom.


Slika 1. Kolica sa jednim ukošenim klatnom

Antigravitacioni motor je takode mašina koja se kosi sa tzv. "prirodnim zakonima". U ovakvu mogućnost se nije moglo verovati bez rizika da se ta vera proglasi naivnom ili bolesnom. Antigravitacioni motor je strogo pripadao sferi naučne fantastike, mada je u fizici vec poznat slučaj da u jednom te istom inercijalnom sistemu referencije ne važi zakon akcije i reakcije. Reč je o magnetnoj sili kojom uzajamno deluju dve naelektrisane čestice u kretanju.

Nedoslednost je česta pojava u fizici. Osim toga, mehanika je nekako izašla iz mode i prepuštena je tehničarima i matematičarima. Ove tri discipline nemaju istu osnovu i šešće su u raskoraku nego što se obično misli. Fizika izučava pojave i događaje koji se javljaju u prirodi nezavisno od njihovog značaja za čoveka, a tehnika izučava mogućnost da se iste te pojave povežu u svrsishodnu celinu. Matematika precizno određuje uslove pod kojima se pojave dešavaju, ali ne vodi i ne može da vodi računa o smislu tih pojava, što je neodvojivo od fizike. Takođe, matematika ne može da izrazi praktičnu svrhu neke pojave, što je neodvojivo od tehnike. Zato ove tri discipline, i pored toga što imaju dosta zajedničkog, ne mogu da se utope jedna u drugu. Fizika je praktično napustila oblast mehanike, kao da o tome nema vise šta da kaže.

Klasična fizika je u dobroj meri Njutnova fizika, a Njutn je više bio matematičar nego fizičar. Možda je i to jedan od razloga sto je između Galilejevih otkrića i perpetuum mobile-a, pa i antigravitacionog motora viševekovni razmak. Fizika se danas često previše oslanja na kvantifikaciju fizičkih veličina koje učestvuju u nekoj pojavi, dok kvalifikaciju istih pojava gura u drugi plan.

 

Što se tehnike tiče, ona je u međuvremenu, naročito u XX veku, dostigla neslućene visine. S druge strane, poznato je da su nova otkrića najčešće tehnički vrlo prosta. Recimo, sa čisto tehnickog stanovišta Milkovićeva kolica prikazana na Slici 2. izgledaju više kao igračka nego kao pokušaj da se napravi antigravitacioni motor. Kada se uređaj posmatra iz ugla fizike, stvari izgledaju sasvim drugačije.



Slika 2. Mala kolica sa ukošenim klatnom

U tim kolicima je sadržano bezmalo sve što je antigravitacionom motoru potrebno. Kao i kod nekih drugih Milkovićevih modela, postoji inercijalna sila koja ih gura u jednom smeru. Glavni deo ovog modela je ukoseno fizičko klatno, koje se klati pod dejstvom gravitacionog polja. Zapravo, gravitaciono polje bi u tom modelu trebalo zameniti magnetnim poljem, čime bi se pospešila efikasnost modela. Milković je napravio model sa dva ukošena klatna koji osciluju sa fazama koje su jedna u odnosu na drugu pomerene za 180°.

 


  Slika 3. Kolica sa dva ukošena klatna

 

Perpetuum mobile i antigravitacioni motor su se dugo skrivali u senci naučne misli, a u toj senci sigurno ima jos mnogo ovakvih "otpadaka" koji cekaju buduce istraživače.



Video


Kolica sa klatnom - Vozila na unutrašnji i inercijalni pogon


Nova video prezentacija Veljka Milkovića prikazuje njegov višegodišnji istraživački rad na ideji kretanja vozila bez posrednog mehanizma (transmisije). Milković objašnjava novi pogon i kako su izolovane sile izvršile jednosmerno kretanje modela koristeći vučne sila klatna, čime se pokušava dopuniti i potvrditi zakon akcije i reakcije (Treći Njutnov zakon), koji nije trpeo nikakvu reviziju od nastanka.

Iz sadržaja: Vučne sile fizičkog klatna, Kretanje bez uobičajenog odraza, Dopuna zakona akcije i reakcije (Treći Njutnov zakon), Kolica sa klatnom, Kolica sa horizontalnim fizičkim klatnom...

Ovaj video je insert iz TV emisije "Svet ideja", Radio Televizija Novi Sad (Srbija), snimljeno 1996 godine.


Superiornost pogonskog klatna
- Potencijalna energija u kinetiču energiju -

 

 

Veljko Milković demonstrira jednostavan eksperiment pokazujući promenu potencijalne energije u kinetičku i dokazujući da je suficit energije moguć uz pomoc pogonskog klatna.

Opis eksperimenta: Veljko Milković demostrira eksperiment poredeći dva slučaja promene potencijalne u kinetičku energiju i mereći pređeni put kolica sa strmom ravni i klatnom u slučaju kada se (1) metalna loptica jednostavno skotrlja niz strmu ravan i udari u donju ivicu kolica i (2) kada se ista loptica uvrne na šipku klatna koje je pričvršćeno na kolica i pusti da osciluje iz iste početne pozicije kao u prvom slučaju. Eksperiment pokazuje skoro 3 puta duži pređeni put kolica u drugom slučaju, kad je metalna loptica prikačena na klatno, dokazujući time superiornost pogonskog klatna i potvrđujućci da je suficit energije moguć uz pomoć pogonskog klatna.


Možete pogledati jedan od eksperimenata rađenih sa kolicama sa klatnom:


 

Možete pogledati poslednji patent iz ovog polja istraživanja:


Ovde takođe možete pronaći i pročitati naučna i stručna mišljenja i analize o ovom pronalasku:

Više o ovoj temi možete pronaći u knjizi Veljka Milkovića "Antigravitacioni motor", u odeljku Šta su drugi rekli kao i lično od samog autora.